IKEA Srbija: Švedski standard za svačiji džep

јун 27, 2018
ikea srbija beograd

IKEA. Reč koja decenijama predstavlja sinonim za čistotu, lepotu, praktičnost, povoljne cene, kvalitet i kontroverzu. Ona je omiljeno mesto kupovine, nudi ponešto za svakoga, a mnogi njeni proizvodi su kultni, apsolutno neizostavni deo dekora elegantnih smeštaja u Beogradu, instagram naloga brojnih fashion i beauty blogera. IKEA nameštaj i silni dodaci koje nudi u domenu opreme, oruđa, dekora i bulvalno svega od igle do lokomotive čine ovaj brend idealnim i praktičnim izborom za studente, one koji se često sele, ili pak one koji žele kompletan stil za svoj stan kada kreću sa uređenjem od nule.

Ko je bio Ingvar Kamprad?

Šibice, ribu, olovke, Božićne čestitke i druge stvari prodavao je biciklom kao tinejdžer. Počeo je da prodaje nameštaj 1947. Pre preko 50 godina otvorena je prva prodavnica Ikea, a ime prodavnice je kombinacija inicijala njegovog imena i prezimena, njegove porodične farme i obližnjeg sela. Penzionisao se 1986, „viši savetnik“ kompanije i dalje neumorno radi na svom brendu. Ovog trenutka prodaje 9.500 artikala u 36 zemalja, štampa katalog na 27 jezika. Sva tri sina rade u kompaniji. Štedljivi preduzetnik leteo je uvek ekonomskom klasom, posećivao jeftine restorane i opremao svoj dom, a kako drugačije nego uglavnom, IKEA proizvodima.

Ingvar Kamprad je rođen na jugu Švedske 1926. Odrastao je na farmi Elmtarid, u blizini malog sela Agunnarid. Karijeru je započeo tako što je kupovao šibice na veliko u Stokholmu. Prodavao ih je po fer ceni na malo, uz dobar profit. Reinvestirao je tadašnji profit i proširio na ribu, seme, ukrase za jelku, hemijske i obične olovke. U 17. godini, otac mu je dao lepu nagradu za dobar uspeh u školi i sa time je on odlučio da-otvori svoj posao!

Nastanak IKEA-e

Ime IKEA je nastalo od Kampradovih inicijala (IK), plus prva slova Elmtarid i Agunnarid, farme i sela, gde je odrastao.

Vremenom je nastavio da širi svoje poslovanje na raznu robu, uključujući i novčanike, satove, nakit i čarape. Pošto je prerastao da mušterije obilazi pojedinačno, on to pretvara u neku vrstu improvizovanog rada poštom, zapošljava lokalni kombi koji prevozi mleko, za svoje isporuke.

IKEA – nameštaj bez kojeg se ne može

Godine 1947, Kamprad je uveo nameštaj u proizvodnu liniju Ikea-e. Korišćenje lokalnih proizvođača mu je dozvolio da snizi svoje troškove. Nameštaj je bio hit i 1951. godine, Kamprad je odlučio da prekine sa svom ostalom linijom proizvoda i fokusira se na nameštaj.

Godine 1953. otvoren je prvi Ikea salon. Salon nameštaja je otvoren zbog pritiska konkurencije. IKEA je bila u ratu zbog cena sa svojim glavnim konkurentom. Salon je omogućavao ljudima da vide nameštaj, dodirnu ga, osete ga i da budu sigurni u kvalitet pre kupovine.

Sve u porodici

Kamprad je bio veoma lukav u stvaranju organizacione strukture IKEA-e.IKEA je,yapravo, Holandska kompanija, u potpunosti kontrolisana od strane porodice Kamprad, sa različitim holding kompanijama koje rukovode različitim aspektima Ikea-e, kao što su franšiza, proizvodnja i distribucija.

Štedljiv i human

S jedne strane, Kamprada je pratila reputacija da je „skroman i škrt“. On ide metroom na posao, a kada vozi, to je stari Volvo.

Ipak, Ikea ima dugu tradiciju u pomoći zajednici i filantropiji, svaka prodavnica je ohrabrena da podrži lokalne ciljeve, kao i međunarodno pokroviteljstvo UNICEF-a i drugih.

Kompaniju sada zajednički vode tri sina gospodian Kamprada, Peter, Jonas i Matijas, jer njihov otac ne želi da iko ima potpunu kontrolu.

KONTROVERZNA KNJIGA

Osnivač Kompanije za proizvodnju i prodaju jeftinog nameštaja na sklapanje “Ikea” Ingvar Kamprad, široj javnosti je poznat, pa i ozloglašen, po svojoj štedljivosti, da ne kažemo tvrdičluku.

Mada je godišnji profit njegove kompanije procenjen na preko 4 milijarde evra, a vrednost prodaje u 50ak zemalja oko 28 miljardi evra, dok je on sam u jednom trenutku bio čak i najbogatiji čovek na svetu, Kamprad je živeo u vrlo neupadljivom bungalovu u Švajcarskoj.

Najviše je voleo da jede ćufte iz kafeterija u svojim prodavnicama, i ide redovno sa suprugom na pijacu, i to pred zatvaranje, kad prodavci spuštaju cene.

Koristio je uvek gradski prevoz, a avionom bi leteo isključivo ekonomskom klasom, mada je sebi bez ikakvih problema mogao da priušti i privatni mlaznjak.

Anegdote kažu čak i da ga jednom u Švajcarskoj nisu pustili na dodelu nagrada najuspešnijim privrednicima, jer su ga videli kako pred zgradu gde su nagrade uručivane izlazi iz gradskog autobusa.

Čak bi kući uvek nosio neupotrebljene kesice soli i bibera iz restorana.

Da se ipak ne štedi baš na svemu svedoči, međutim, činjenica da je Kamprad posedovao i veliko seosko imanje u Švedskoj i vinograde u Provansi, kao i da je šezdesetih godina vozio “porše” i voleo da nosi elegantna odela.

Njegov bivši izvršni asistent, Johan Stenbo, koji je o Kampradu naspisao i knjigu, smatra čak i da je celokupni štedljivi imidž zapravo dobro promišljen, u nastojanju da se Kamprad javnosti prikaže kao čovek iz naroda, kao “jedan od nas”, ne bi li još više povećao već i onako ogromnu popularnost svojih proizvoda.

Kao primer Kampradove veštine za manipulisanje javnim mnjenjem, Stanbo navodi i njegovo ponašanje nakon otkrića da je 1942. bio član profašističkog pokreta Nova Švedska.

Na to otkriće, Kamprad je reagovao tako što je zaposlene u svojoj kompaniji zamolio da mu oproste, dok je dobrotvorne donacije kompanije povećao na preko 100 miliona evra.

Stanbo takođe tvrdi i da Kamprad rado prizanje svoje mane i slabosti, stvarajući od toga svojevrstan paravan: predstavlja se kao disleksičar, lečeni alkoholičar, pomalo rasejan i priglup, dok mu je um zapravo izuzetno britak, sve konce drži u svojom rukama, i do najsitnijih detalja je svestan svega što je za kompaniju bitno.

Konkurencija – pravi put do inovacija

IKEA je sada postala poznata širom sveta, zbog svog inovativnog i modernog dizajna.

Skoro svi IKEA proizvodi su dizajnirani tako da mogu biti spakovani u lagano ravno pakovanje, što smanjuje troškove isporuke, mogućnost oštećenja u transportu svodi na minimum, povećava kapacitet inventara prodavnice i olakšava korisnicima da sami nose nameštaj kući, bez potrebne isporuke. Ali glavni razlog za to je bio pritisak konkurencije prema dobavljačima, koji su, u stvari, bojkotovali IKEA-u, što je primoralo Ikea-u da radi sve sama.

Dobar dizajn, dobra funkcionalnost i dobar kvalitet, sa niskim cenama.

Kampradova vizija je pokretačka snaga koja stoji iza uspeha Ikea-e. IKEA zapošljava dizajnere, koji su dobili brojne nagrade proteklih godina.

Samoposluživanje u prodavnici i lakoća sklapanja nameštaja nisu samo kontrola troškova, već i prilika za osećaj samozadovoljstva.

 

IKEA u Beogradu

Kompanija IKEA koja od leta 2017. konačno ima svoju prodavnicu u Srbiji (ako se ne računa kratka epizoda iz 1991.) – danas je jedan od najvećih globalnih konglomerata sa 183.000 zaposlenih u 392 prodavnice u 48 zemalja širom planete. Prihod kompanije u 2016. je bio 35 milijardi eura a profit 4.5 milijarde.

IKEA je otvorila manju prodavnicu 1991. godine na Novom Beogradu, baš u u blizini mnogih Belano apartmana na Novom Beogradu, preko puta hotela Hyatt Regency, priča mi nekoliko nedelja pred put Vladislav Lalić, regionalni direktor ove kompanije koji je radio za nju i tada, pre ravno 27 godina. Sankcije UN u maju 1992. godine onemogućile su dalji rad međunarodnim kompanijama koje su tek počele da pristižu na srpsko tržište i IKEA je morala da stavi katanac na svoj novobeogradski eksperiment. Prilikom odlaska, podelili su dvogodišnje plate svim radnicima (da im se nađe dok se ne snađu za novi posao!) i rekli – „Ako se ikada ponovo budemo vraćali, svi koji su radili te 1992. godine – imaće prednost pri zapošljavanju!“ Njihova „pretnja“ se ostvarila – IKEA se posle više od četvrt veka ovog leta vraća u Srbiju a neki od njenih radnika sa početka devedesetih – ponovo su dobili posao.

IKEA – mesto i za sladokusce i gurmane

Svaka IKEA prodavnica u svetu ima restoran u kojem služi tradicionalnu švedsku hranu – ćufte od mesa sa kuvanim krompirom i sosom od planinske brusnice. Zanimljiv je princip po kom IKEA „krsti“ svoje pojedine proizvode. Tako nameštaj od ratana dobija imena gradova i sela u Švedskoj; kreveti – nazive mesta u Norveškoj; trpezarijski stolovi i stolice – po finskim toponimima, police za knjige – po zanimanjima na švedskom; oprema za kupatila po švedskim rekama i jezerima; fotelje – po muškim imenima; zavese po ženskim imenima; baštenske garniture po nazivima švedskih ostrva; tepisi po nazivima mesta u Danskoj; dečije igračke i oprema – po nazivima sisara i ptica… Međutim, neki od predloga imena su odbačeni jer na drugim jezicima znače nešto drugo – ne baš „politički korektno“. Ipak, provukla im se sofa po imenu Klippan. Videćemo hoće li pod tim imenom biti u prodaji i u Srbiji.

IDEJA Za većinu ljudi

IKEA Koncept zasniva se na ideji ponude asortimana proizvoda za uređenje doma koje sebi može da priušti većina ljudi, a ne samo nekolicina. Ovo se postiže kombinacijom funkcionalnosti, kvaliteta, dizajna i vrednosti – uvek imajući na umu održivost. IKEA Koncept prisutan je u svakom segmentu kompanije, počevši od dizajna, nabavke, pakovanja i distribucije, pa sve do našeg poslovnog modela. Naš cilj je da pomognemo što većem broju ljudi da ostvare bolji život kod kuće.

Kako IKEA Koncept postaje stvarnost

IKEA Koncept ostvaruje se na mnogo načina: kroz naše robne kuće širom sveta, u IKEA katalogu, putem interneta i aplikacija i, što je najvažnije, u milionima domova ljudi širom sveta.

Zajedno se štedi novac

Kupci kompanije IKEA imaju važnu ulogu u onome što u IKEA rukovodstvu nazivaju proces demokratskog dizajna: IKEAi uradi svoj deo posla, a upac uradi svoj, i zajedno se štedi novac. Kupci su uključeni u proces na mnogo načina – kroz sastavljanje proizvoda u pljosnatim pakovanjima (prvi put upotrebljena pre 60 godina za sto LÖVET), svojom ekološkom osvešćenošću kad je u pitanju život kod kuće i kroz pružanje povratnih informacija kompaniji – a ovo su samo neki od načina.

STRUKTURA FRANŠIZE

Negovanje IKEA Koncepta

Početkom 80-ih godina prošlog veka – u trenutku kad robne kuće IKEA postoje već u 20 zemalja a nove se otvaraju – osnivač kompanije IKEA, Ingvar Kamprad, shvatio je da mora da zaštiti jedinstveni IKEA Koncept kako bi kompanija mogla dalje da se razvija. Želeo je potpunu nezavisnost i dugoročnu vlasničku strukturu, tako da transformacija u deoničarsko društvo nije dolazila u obzir. Osim toga, smatrao je da sve kompanije koje rade u okviru brenda IKEA treba da obezbede resurse da bi mogle dalje da se razvijaju.

Tako je uspostavljen IKEA sistem franšiza. Danas sve robne kuće IKEA (osim robne kuće IKEA u Delftu u Holandiji koja se nalazi u vlasništvu Inter IKEA Systems B.V.), rade u okviru ugovora o franšizi. Inter IKEA Systems B.V. vlasnik je IKEA Koncepta i svetski vlasnik IKEA franšize.

Upravo zato i ljudi koji se često sele, a od prošlog leta i naše pridošlice koje kreću da grade novi život ovde, kada se smeštaju u apartmane u Beogradu, vole da se okrenu IKEA konceptu koji je uniforman i identičan svuda u svetu, i da na sličan način opreme svoj dom, za relatvno skroman budet, praktično i na jednom mestu.

Renta stan Beograd

IKEA I EKOLOGIJA – koncept LJUDI I PLANETA

U potpunosti posvećeni održivijoj budućnosti

Iz IKEA firme poručuju:
“Napredujemo ka 100% obnovljivoj energiji i težimo proizvodnji onoliko energije koliko trošimo u svojim jedinicama, kao i nabavci drveta iz održivijih izvora do 2020. IKEA Grupa i fondacija IKEA Foundation do sada su doprinele borbi protiv klimatskih promena doniranjem 2,1 milijarde evra. Ali, nećemo tu stati. Tek smo počeli…

Kompanija IKEA želi da pozitivno utiče na ljude i planetu. Zato smo potpuno posvećeni stvarima koje su istinski važne; od promene čitavog našeg asortimana rasvete u energetski efikasnu LED rasvetu pa do nabavke pamuka iz održivijih izvora za naše proizvode.”

Posebno danas, dugoročno razmišljanje jeste ono što predstavlja ne smao individualnu, već i korporativnu i kompletno društvenu odgovornost.

LJUDI I ZAJEDNICE – Ljudi na prvom mestu

Iz IKEA-e poručuju:

Želimo da doprinesemo stvaranju boljeg života za ljude i zajednice koje svojim poslovanjem dotaknemo. Od naših zaposlenih i dobavljača pa sve do dece i porodica koje žive u nekima od najosetljivijih zajednica na svetu; u svemu što radimo, trudimo se da uvek podstičemo jednakost, različitost i poštovanje ljudskih prava.

Slažemo se sa jednim od njihovih mnogobrojnih slogana: Svaki proizvod i firma su posebni onoliko koliko ste vi. I IKEA. I mi.

Vaš Belano

Ovde možete pogledati IKEA katalog: https://onlinecatalogue.ikea.com/RS/sr/IKEA_Catalogue/

Author

Belano Apartmani.

+381 66 55 66 509
office@belano.rs

Belano apartmani nude ugodan smeštaj u Beogradu tokom cele godine, svima kojima je osećaj vlastitog doma najvažniji na njihovim putovanjima. Prijatan enterijer, atraktivne lokacije, pristupačne cene i domaćinska usluga su ono što Belano apartmane izdvaja od drugih agencija!

Comments are closed here.